Planeta

Tuvalu

Lokalno vreme Funafuti
Zvanični naziv:
Tuvalu
Naziv na engleskom:
Tuvalu
Kontinent:
Australija i okeanija
Zvanični jezik:
Engleski
Tuvaluanski
Broj stanovnika:
11.792 (2020)
Religija:
Protestanti 95.4%
Ostali 4.6%
Površina:
26 km2
Najviša tačka:
5 m, Neimenovana lokacija
Najniža tačka:
0 m, Tihi okean
Dužina obale:
24 km
Dužina granice:
0 km

Valuta:
Tuvaluanski Dolar
Australijski Dolar (AUD)
Pozivni broj:
+(688)
Važni telefoni:
Policija: 911
Hitna pomoć: 911
Vatrogasci: 911
Internet domen:
.tv
Državni praznik:
Dan nezavisnosti, 01. oktobar
Opis praznika:
Predstavlja dan sticanja nezavisnosti od ostrva Gilbert (Kiribati) 1975. godine i nezavisnost od Velike Britanije 1978. godine.

Glavni grad:
Funafuti
Vremenska zona:
UTC/GMT +12:00
Geografska širina i dužina:
08.31S 179.13E
Vazdušna udaljenost glavnog grada od Beograda:
15 501 km
Međunarodni aerodrom:
Funafuti International Airport
Broj stanovnika glavnog grada:
4.492
Površina glavnog grada:
2,4 km2

Voltaža i frekvencija struje:
230V - 50Hz
Tip utičnice:
I

Zastava Tuvalua je usvojena nakon proglašenja nezavisnosti zemlje 1978. Kao i mnogi drugi bivši i sadašnji Britanske prekomorske teritorije, zastava Tuvalua je svetlo plave boje sa zastavom Velike Britanije u gornjem levom uglu. Zvezde predstavljaju 9 ostrva od kojih se sastoji Tuvalu, te njihov položaj odgovara geografskom položaju ostrva. Godine 1995. uvedena je nova zastava, koja nije sadržala Britansku zastavu. Međutim, domaće stanovništvo nije prihvatilo novu zastavu, pa je 1997. vraćena, uz manje izmene stara zastava.
Državno uređenje:
Ustavna monarhija

Guverner
Iakobo Italeli

Predsednik Vlade
Kausea Natano

Kraljica
Elizabeta Druga

Članstvo u međunarodnim organizacijama:

Vizni režim
Za putovanje u Tuvalu je potrebna viza. Viza se dobija na ulasku u zemlju.
Rezultati pretrage za kriterijum: država=Tuvalu

Ambasada države Tuvalu u Srbiji
Adresa: Ne postoji ambasada Tuvalua u Republici Srbiji.


Kažu o sebi:

Tuvalu je jedna od najmanjih i najudaljenijih zemalja na svetu, sa ukupnom površinom od samo 26 km² i oko 11.000 stanovnika. Sastoji se od devet ostrva, od kojih su tri koralna ostrva, a šest atola. Njegovo ime znači “osam stojećih zajedno” na tuvalanskom jeziku, jer je jedno ostrvo naseljeno tek 1949. Godine.
Tuvalu ima veoma bogatu i raznovrsnu morsku faunu, koja uključuje kornjače, hobotnice, leteće ribe i druge vrste. Njegovi kovani novac imaju slike lokalnog morskog života na jednoj strani, a lik kraljice Elizabete II na drugoj. Tuvalu je takođe poznat po svojim lepim peščanim plažama i plavim lagunama.
Tuvalu je veoma ugrožen zbog globalnog zagrevanja i porasta nivoa mora, koji preti da potopi njegova niska ostrva. Tuvaluanski premijer je 2000. godine zamolio Australiju i Novi Zeland da prime njegove građane ako bude potrebno evakuisati ih.Tuvalu je takođe jedna od prvih zemalja koje su ratifikovale Kjoto protokol o smanjenju emisije gasova sa efektom staklene baste.
Tuvalu ima tropsku klimu, koja je umerena istočnim pasatnim vetrovima od marta do novembra. Od novembra do marta je kišna sezona, sa zapadnim olujama i obilnim padavinama. Tropske oluje su retke, ali su se dogodile tri ciklone 1997. Godine. Temperatura se kreće od 26°C do 32°C tokom cele godine.
Tuvalu ima veoma bogatu kulturu, koja se zasniva na polinezijskim tradicijama i hrišćanstvu. Tuvalanci govore tuvalanski i engleski jezik, ali imaju i svoje lokalne dijalekte i izraze. Oni su poznati po svojoj muzici, plesu, umetnosti i zanatstvu, kao i po svojoj gostoljubivosti i zajedničkom duhu.
Prvi stanovnici Tuvalua bili su Polinežani, koji su doselili iz jugoistočne Azije pre oko 3000 godina. Prvi Evropljanin koji je video Tuvalu bio je španski istraživač Alvaro de Mendana de Neira 1568. Godine. Tokom 19. veka, na ostrva su došli hrišćanski misionari, trgovci i kitolovci.
Tuvalu je bio pod britanskom upravom od 1892. do 1978. godine, kao deo britanske zapadnopacifičke teritorije, a kasnije kao deo kolonije Gilbert i Elisejska ostrva (danas Kiribati)8 Tuvalanci su glasali za nezavisnost od Gilbertskih ostrva 1974. godine, a postali su potpuno nezavisna država u okviru Komonvelta 1978. Godine. Tuvalu je postao član Ujedinjenih nacija 2000. Godine.
Tuvalu se ne graniči ni sa jednom drugom zemljom, već je okružen Tihim okeanom. Njegovi najbliži susedi su Kiribati na severu, Tokelau na istoku, Samoa i Valis i Futuna na jugoistoku, Fidži na jugu i Nauru na zapadu. Tuvalu ima isključivu ekonomsku zonu od 749.790 km², u kojoj ima pravo na ribolov i eksploataciju prirodnih resursa.