Planeta

Letonija

Lokalno vreme Riga
Zvanični naziv:
Republika Letonija
Naziv na engleskom:
Latvia
Kontinent:
Evropa
Zvanični jezik:
Letonski
Broj stanovnika:
1.886.198 (2020)
Religija:
Protestanti 20.0%
Katolici 19.0%
Pravoslavci 16.5%
Ostali 0.7
Neopredeljeni 43.8%
Površina:
64.589 km2
Najviša tačka:
312 m, Gaizina Kalns
Najniža tačka:
0 m, Baltičko more
Dužina obale:
498 km
Dužina granice:
1.370 km
Države sa kojima se graniči:
1. Litvanija 544 km
2. Estonija 333 km
3. Rusija 332 km
4. Belorusija 161 km

Valuta:
Evro (EUR)
Pozivni broj:
+(371)
Važni telefoni:
Policija: 110
Hitna pomoć: 113
Vatrogasci: 112
Internet domen:
.lv
Državni praznik:
Dan republike, 18. novembar
Opis praznika:
Predstavlja dan proglašenja republike od strane Narodnog Saveta Letonije 1918. godine.

Glavni grad:
Riga
Vremenska zona:
UTC/GMT +2:00
Geografska širina i dužina:
56.53N 24.08E
Vazdušna udaljenost glavnog grada od Beograda:
1 370 km
Međunarodni aerodrom:
Starptautiska Lidosta Riga
Broj stanovnika glavnog grada:
699.203
Površina glavnog grada:
307,17 km2

Voltaža i frekvencija struje:
230V - 50Hz
Tip utičnice:
C, F

Zastava Letonije ponovo je usvojena 27. februara 1990. godine. Istu zastavu koristila je i nezavisna Letonija od 1918. godine do aneksije SSSR-a 1940. godine "Crvena" boja letonske zastave je zapravo kestenjasta boja - posebno tamna nijansa crvene koja je sačinjena iz braon i ljubičaste boje. Ponekad se naziva i letonska crvena. Proporcije boja su 2:1:2 (crvene trake su duplo šire od bele), a razmera zastave visine i širine je 1:2.
Državno uređenje:
Republika

Predsednik
Egils Levits

Predsednik Vlade
Krišjanis Karinš

Članstvo u međunarodnim organizacijama:

Član
AG Australijska grupa
BA Baltička Skupština
BASREC Energetska saradnja u regiji Baltičkog mora
BIS Banka za međunarodna poravnanja
CD Zajednica demokratija
CEMT Evropska konferencija ministara transporta
CEPT Evropska konferencija poštanskih i telokomunikacionih administracija
CE Savet Evrope
CBSS Veće Baltičkh država
EMU Ekonomska i monetarna unija
ECAC Evropska konferencija za civilno vazduhoplovstvo
EAPC Evroatlantsko partnersko veće
EBRD Evropska banka za obnovu i razvoj
EIB Evropska investiciona banka
EU Evropska unija
EUMETSTAT Evropska organizacija za eksploataciju meteoroloških satelita
EURATOM Evropska agencija za atomsku energiju
EURAMET Evropsko udruženje nacionalnih metroloških instituta
EUROCONTROL Evropska organizacija za bezbednost vazdušne plovidbe
EUTELSAT Evropska organizacija za telekomunikacione satelite
FAO Organizacija za hranu i poljoprivredu
Međunarodna energetska povelja
IPU Interparlamentarna unija
IAEA Međunarodna agencija za atomsku energiju
IBRD Međunarodna banka za obnovu i razvoj
ICC Međunarodna privredna komora
ICAO Međunarodna organizacija civilnog vazduhoplovstva
ICCt Međunarodni krivični sud
INTERPOL Međunarodna organizacija kriminalističke policije
IDA Međunarodna asocijacija za razvoj
IFRCS Međunarodna federacija društava Crvenog krsta i Crvenog polumeseca
IFC Međunarodna finansijska korporacija
IFAD Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede
IHO Međunarodna hidrografska organizacija
ILO Međunarodna organizacija rada
IMO Međunarodna pomorska organizacija
IMSO Međunarodna organizacija za mobilni satelit
IMF Međunarodni monetarni fond
IOC Međunarodni olimpijski komitet
IOM Međunarodna organizacija za migracije
IRENA Medjunarodna agencija za obnovljivu energiju
ISO Međunarodna organizacija za standardizaciju
ISO-SUGAR Međunarodna organizacija za šećer
ICRM Međunarodni pokret Crvenog krsta i Crvenog polumeseca
ITU Međunarodna unija za telekomunikacije
ITUC Međunarodna konfederacija sindikata
MIGA Multilateralna agencija za garancije investicija
NIB Nordijska investiciona banka
NATO Organizacija Severnoatlantskog ugovora
NB( 
NSG Nuklearna grupa dobavljača
OECD Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj
OPCW Organizacija za zabranu hemijskog oružja
OIE Svetska organizacija za zdravlje životinja
OTIF Međunarodna organizacija za železnički transport
PCA Stalni arbitražni sud
Šengenski sporazum
UN Ujedinjene nacije
UNCTAD Konferencija Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj
UNECE Ekonomska Komisija Ujedinjenih nacija za Evropu
UNESCO Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu
UNGA Generalna skupština Ujedinjenih nacija
UNHCR Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbeglice
MINUSMA Multidimenzionalna integrisana misija Ujedinjenih nacija za stabilizaciju u Maliju
UPU Univerzalna poštanska unija
WCO Svetska carinska organizacija
WHO Svetska zdravstvena organizacija
WIPO Svetska organizacija za intelektualnu svojinu
WMO Svetska meteorološka organizacija
WTO Svetska trgovinska organizacija

Pridruženi član
BIPM Međunarodni biro za mere
IEC Međunarodna elektrotehnička komisija

Posmatrač
OIF Međunarodna organizacija francuskog govornog područja(Međunarodna organizacija frankofonije)
NC Nordijski savet

Naučni kontakt
CERN Evropska organizacija za nuklearna istraživanja

Saradnik
ECMWF Evropski centar za srednjoročnu prognozu vremena
ESA Evropska svemirska agencija
OIML Međunarodna organizacija za zakonsku metrologiju

Vizni režim
Viza nije potrebna za boravak do devedeset dana u periodu od šest meseci* *bezvizni režim se ne odnosi na nosioce pasoša Republike Srbije koje je izdalo MUP RS - Koordinaciona uprava

Zdravstvena situacija
Za boravak u Letoniji obavezno je putno zdravstveno osiguranje. Nisu potrebne vakcine. U slučaju potrebe, medicinska pomoć se može dobiti u bilo kojoj zdravstvenoj instituciji. Usluga se plaća. Preporučuje se korišćenje flaširane vode U letnjim mesecima u Letoniji ima mnogo komaraca koji nisu prenosioci bolesti, ali i krpelja čiji ujed može nositi rizik od lajmske bolesti i encefalitisa. U slučaju ugriza psa i mačke treba neodložno zatražiti pomoć lekara zbog rizika od besnila. Zmije u Letoniji nisu otrovne, osim evropske crne guje, čiji ujed može biti smrtonosan ukoliko se u roku od nekoliko časova ne primi terapija.

Izvor:Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije

Vozačka dozvola
U Letoniji može upravljati motornim vozilom samo lice koje poseduje: -vozačku dozvolu koju je izdala neka od država članica EU ili država članica Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu (EFTA); -vozačku dozvolu u kojoj su naznačene kategorije za koje dozvola važi, u skladu sa Konvencijom o drumskom saobraćaju iz 1968; -vozačku dozvolu u kojoj nisu navedene kategorije vozača u skladu sa Konvencijom o drumskom saobraćaju iz 1968. Sa takvom vozačkom dozvolom vozač može da upravlja samo motornim vozilima koja odgovaraju B kategoriji, pod uslovom da u državi u kojoj je izdata, takva dozvola omogućava upravljanje automobilom. Ukoliko u vozačkoj dozvoli nije upisana latiničnim slovom kategorija za koju dozvola važi, vozač je obavezan da pokaže prevod dozvole na letonski jezik overen od strane javnog beležnika. Strani državljani na boravku u Letoniji dužem od godinu dana dužni su da nacionalnu vozačku dozvolu zamene, osim ako se ne radi o dozvolama koju je izdala neka zemlja članica EU ili zemlja članica EFTA, ili se radi o licima koja uživaju diplomatsko-konzularne imunitete i privilegije;
Rezultati pretrage za kriterijum: država=Letonija

Ambasada Republike Srbije
Na nerezidencijalnoj osnovi Letoniju pokriva ambasada Republike Srbije u Švedskoj.
Ambasador: Dragan Momčilović
Adresa: Valhallavagen 70, P.O.Box 26209, S-10041 Stokholm, Švedska
Broj telefona: +46 (8) 218-436, +46 (8) 218-482, +46 (8) 218-485, +46 (8) 247-748
Broj faksa: +46 (8) 218-495

Ambasada države Letonija u Srbiji
Adresa: Ne postoji ambasada Letonije u Republici Srbiji.


Kažu o sebi:

Letonija je zemlja koja se nalazi na obali Baltičkog mora i ima bogatu istoriju i kulturu.
Letonija je jedna od retkih zemalja na svetu koja ima dva nacionalna praznika posvećena nezavisnosti: 18. novembar, kada je prvi put proglasila nezavisnost od Rusije 1918. godine, i 21. avgust, kada je obnovila nezavisnost od Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Letonija je dom najviše božićne jelke na svetu, koja je visoka 27,6 metara i napravljena je od 6.000 staklenih boca. Prema legendi, prva božićna jelka je ukrašena u Rigi, glavnom gradu Letonije, još u 16. veku.
Letonija ima više od 12.000 reka i 3.000 jezera na svojoj teritoriji, što je čini jednom od najvodnijih zemalja u Evropi. Takođe ima najdublju pećinu na kontinentu, koja se zove Gutmanova pećina i dostiže dubinu od 18,8 metara.
Letonija je poznata po svojoj tradicionalnoj narodnoj muzici i plesu, koji se nazivaju daina i deja. Svake pete godine se održava nacionalni festival pevanja i plesa, na kome učestvuje više od 40.000 izvođača. Ovaj festival je upisan na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine čovečanstva.
Letonija je jedna od tri baltičke države, zajedno sa Estonijom i Litvanijom, koje dele sličnu geografsku i istorijsku pozadinu. Međutim, letonski jezik nije blisko srodan ni sa estonskim ni sa litvanskim, već pripada baltičkoj grani indoevropske jezičke porodice, dok je estonski deo finsko-ugarske grane.
Istorija Letonije seže do davnih vremena, kada su njeni stanovnici bili poznati kao Balti i trgovali su sa Rimljanima i Vizantincima. U srednjem veku su podlegli uticaju nemačkih krstaša, koji su osnovali Livonijsku konfederaciju. Kasnije su bili pod vlašću Poljsko-Litvanske unije, Švedske i Rusije. Posle Prvog svetskog rata su stekli nezavisnost, ali su je izgubili tokom Drugog svetskog rata, kada su bili okupirani od strane nacista i sovjeta. Tek nakon raspada Sovjetskog Saveza su ponovo postali slobodna država.
Letonija se graniči sa Estonijom na severu, Rusijom na istoku, Belorusijom na jugoistoku i Litvanijom na jugu. Na zapadu ima izlaz na Baltičko more, preko koga se nalazi Švedska. Klima Letonije je umereno kontinentalna, sa hladnim i snegovitim zimama i toplim i kišovitim letima. Prosečna temperatura u januaru je oko -5°C, a u julu oko 17°C.